Ivanj, poznat i kao Ivanje, praznik je koji se tradicionalno slavi u mnogim dijelovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja jugoistočne Europe.
Ovaj praznik obilježava se u noći sa 23. na 24. lipnja, u čast svetog Ivana Krstitelja, a njegov značaj i običaji duboko su ukorijenjeni u narodnoj tradiciji.
Ivanje je povezano s rođenjem svetog Ivana Krstitelja, jednog od najvažnijih kršćanskih svetaca. Prema biblijskoj tradiciji, Ivan je bio prorok koji je krstio Isusa Krista i pozivao na pokajanje. Njegov rođendan slavi se kao jedna od rijetkih svetkovina rođenja svetaca, a datum je simbolično vezan za ljetni solsticij, najduži dan u godini.
Slavljenje Ivanja ima korijene u predkršćanskim vjerskim obredima koji su obilježavali početak ljeta i slavili sunce i prirodu. Tijekom noći Ivanja, ljudi pale velike krijesove — vatrene gomile koje simboliziraju čišćenje, zaštitu i obnovu. Vatra je imala ulogu zaštitnika od zlih duhova i bolesti, a skakanje preko krijesova smatralo se ritualom sreće i zdravlja.
Osim krijesova, Ivanje je poznato i po sakupljanju biljaka, osobito biljke koju nazivaju “ivanjščica” (hrvatska divlja kopriva ili ružmarin), koja se smatra čarobnom i zaštitnom. Žene često vežu vijenac od cvijeća i trave, što je dio obreda plodnosti i ljepote.
Ivanje je prilika za okupljanje zajednice i slavlje. Mještani se često druže oko vatre, pjevaju narodne pjesme, plešu i uživaju u tradicionalnoj hrani i piću. U nekim krajevima postoje i procesije, mise i molitve u čast svetom Ivanu.
U novije vrijeme, Ivanje je dobilo i turistički značaj, pa se na mnogim mjestima organiziraju veliki kulturni i glazbeni događaji, čime se čuva i promiče bogata narodna baština.
zip.krmedia.hr 24.06.2025.
