Višnja Ljubičić-kako spriječiti rodno utemeljeno nasilje i zaštititi žrtve

Nasilje nad ženama ozbiljan je društveni problem koji zahtijeva kontinuiranu pažnju, prevenciju i učinkovitu zaštitu žrtava.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 22. rujna, podsjeća nas na tragedije koje su posljedica rodno utemeljenog nasilja te ističe važnost društvene odgovornosti i sustavne podrške žrtvama.

U ovom intervjuu, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, daje pregled statističkih podataka, obrazlaže važnost edukacije i zakonodavnih promjena, te iznosi preporuke za prevenciju, zaštitu i društvenu osjetljivost prema problemu nasilja nad ženama.

ZIP portal: Zašto je važno obilježavati Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama?

V.LJ.: Nacionalni dan obilježava se 22. rujna kao spomendan na trostruko ubojstvo iz 1999. godine. Cilj je podsjetiti društvo na potrebu prevencije i osiguranje zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja, te ukazati na nedovoljnu učinkovitost sustava u prevenciji i zaštiti.

ZIP portal: Koji su najnoviji podaci o nasilju nad ženama u Hrvatskoj i u kojim oblicima nasilje najčešće prevladava?

V.LJ.: U 2024. prijavljeno je 6.949 osoba zbog nasilja u obitelji, 76,5% muškaraca i 23,5% žena. Evidentirano je 9.167 kaznenih djela s 9.389 žrtava, od kojih je 78% žena. Najčešća kaznena djela su prijetnja, nasilje u obitelji, tjelesna ozljeda, nametljivo ponašanje, teška tjelesna ozljeda i silovanje.

ZIP portal: Da li je svijest o nasilju nad ženama u Hrvatskoj napredovala u posljednjih nekoliko godina?

V.LJ.: Došlo je do određenih napredaka na normativnoj i društvenoj razini, uključujući veću senzibiliziranost javnosti. Nasilje u obitelji i dalje je raširen problem, često teško prepoznatljivo i povezano sa strahom, sramom i društvenom stigmom.

ZIP portal: Koje promjene u zakonodavstvu ili praksi biste preporučili kako bi se nasilje nad ženama efikasnije sprječavalo i sankcioniralo?

V.LJ.: Preporučuje se novi zakon koji bi objedinio sve aspekte rodno uvjetovanog nasilja i uključio više resora (socijalna skrb, policija, zdravstvo). Sustavu nedostaje jaka preventivna komponenta, kontinuirana edukacija i programi resocijalizacije počinitelja. Represija treba biti zadnja linija obrane.

ZIP portal: Koje konkretne mjere podrške žrtvama nasilja su trenutno na raspolaganju, a koje bi trebalo dodatno razviti?

V.LJ.: Žrtve imaju prava prema zakonima o nasilju u obitelji i kaznenom postupku, Protokolu o postupanju, Nacionalnom planu zaštite do 2029. godine i Akcijskom planu. Potrebno je poboljšati sustav policije i socijalnih službi, spriječiti dvostruka terećenja i osigurati rodno senzibiliziran pristup.

ZIP portal: Koliko je važna edukacija o ravnopravnosti spolova u sprječavanju nasilja i koje konkretne programe Ured Pravobraniteljice provodi?

V.LJ.: Edukacija je ključna za adresiranje uzroka nasilja. Ured provodi edukacije s Policijskom akademijom, stručnjacima socijalnih službi, školama, fakultetima, medijima, sucima i državnim odvjetnicima. Četiri temelja učinkovitosti su: preventivni rad s obiteljima, reintegracija počinitelja i žrtava, edukacija stručnih službi, te nulta tolerancija na rodno utemeljeno nasilje.

ZIP portal: Koliko je važna uloga muškaraca u borbi protiv nasilja nad ženama i kako ih motivirati da budu saveznici u ovoj borbi?

V.LJ.: Muškarci su ključni partneri u prevenciji rodno utemeljenog nasilja. Njihova proaktivnost i uključivanje pomaže osnaživanju žena, prevenciji nasilja i promicanju ravnopravnosti spolova.

ZIP portal: Što bi građani trebali znati o svojim pravima i o tome kako mogu doprinijeti sigurnijem okruženju za žene?

V.LJ.: Građane treba educirati da nasilje nije privatni problem, da žrtva nije kriva i da mogu prijaviti nasilje policiji, državnom odvjetništvu ili Zavodu za socijalni rad. Svatko može doprinijeti sigurnijem okruženju osvještavanjem ozbiljnosti problema i pružanjem podrške žrtvama.

ZIP portal: Koju poruku biste poslali ženama koje još uvijek trpe nasilje, a boje se prijaviti ili potražiti pomoć?

V.LJ.: Žrtve trebaju zatražiti pomoć i prijaviti nasilje čim prije. Razlozi za oklijevanje uključuju strah, nepovjerenje u sustav, ekonomsku ovisnost i pitanja roditeljske skrbi. Društvo mora osnažiti žrtve i jasno osuditi nasilje.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

mstužićzip.krmedia.hr/ 22.09.2025.

Podijeli:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.