Nasilje među djecom i mladima u školama i izvan njih ozbiljan je društveni problem koji ne smijemo ignorirati.
Od fizičkog i verbalnog nasilja do cyber i rodno uvjetovanog nasilja, djeca su izložena različitim oblicima agresije koji mogu dugoročno utjecati na njihov razvoj, mentalno zdravlje i međuljudske odnose.
Kako bi rasvijetlila ovu temu i dala stručne smjernice, razgovarali smo s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, Višnjom Ljubičić.
U intervjuu, Pravobraniteljica govori o rasprostranjenosti nasilja među djecom, rodnim razlikama u percepciji i reakciji na nasilje, ulozi nastavnika i stručnih službi, važnosti roditeljskog odgoja, zakonodavnom okviru te projektima i inicijativama koji potiču prevenciju i zaštitu djece.
Koji su najčešći oblici nasilja među djecom – verbalno, fizičko, psihološko, seksualno, cyber nasilje?
V.LJ.: U zadnjih 15-tak godina provedena su određena istraživanja o nasilju u školama i mladenačkim vezama, koja pokazuju rodne razlike u iskustvu i reagiranju na nasilje. Tradicionalni oblici nasilja, poput fizičkog i verbalnog, prisutni su među svim učenicima, dok dječaci češće doživljavaju fizičko, a djevojčice verbalno nasilje. Istraživanja pokazuju i razlike u reakcijama na elektroničko i rodno-uvjetovano nasilje, pri čemu djevojke češće prepoznaju nasilna ponašanja i sklonije su traženju pomoći.
Postoje li razlike u tome kako nasilje doživljavaju djevojčice i dječaci?
V.LJ.: Djevojke češće prepoznaju nasilna ponašanja i sklonije su reagiranju ili traženju pomoći i podrške. Dječaci pak češće minimiziraju nasilje i opravdavaju određena nasilna ponašanja, što naglašava potrebu za edukacijom i razbijanjem rodnih stereotipa.
Jesu li djevojčice i dječaci jednako skloni prijavljivati nasilje ili postoje rodne razlike u reakcijama?
V.LJ.: Rezultati istraživanja pokazuju rodne razlike: djevojke češće prijavljuju i traže pomoć, dok su mladići skloniji ignoriranju ili minimiziranju nasilja. Ovo ukazuje na važnost rada s mladima, posebno mladićima, kako bi se dekonstruirali patrijarhalni stavovi i potaknula adekvatna reakcija na nasilje.
Koju ulogu imaju nastavnici i stručne službe (pedagozi, psiholozi, socijalni radnici) u prevenciji i rješavanju nasilja?
V.LJ.: Škola nije samo obrazovna ustanova već mjesto na kojem se usvajaju društvene vrijednosti, uključujući suzbijanje nasilja i ravnopravnost spolova. Nastavnici i stručne službe imaju ključnu ulogu u prepoznavanju nasilja, pružanju podrške i edukaciji učenika, a njihovo ponašanje utječe na usvajanje društveno prihvatljivih obrazaca ponašanja.
Smatrate li da je postojeći zakonodavni okvir dovoljno učinkovit u zaštiti djece od nasilja?
V.LJ.: Iako je zaštita djece u nadležnosti Pravobraniteljice za djecu, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano ukazuje na potrebu proaktivnih mjera za jačanje zaštite od svih oblika nasilja, uključujući obiteljsko i partnersko nasilje, te ističe važnost prikupljanja i analize statističkih podataka za buduće zakonodavne promjene.
Koliko roditelji pridonose prevenciji ili, nažalost, normalizaciji nasilja?
V.LJ.: Roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji nasilja svojim ponašanjem i primjerom. Djeca koja svjedoče nasilju u obitelji mogu usvojiti takve obrasce kao normalne. Stoga je važno educirati roditelje o neprihvatljivosti svih oblika nasilja, uključujući tjelesno kažnjavanje i ponižavanje.
Na što ćete vi, kao Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, osobno staviti naglasak u ovoj školskoj godini kada je riječ o nasilju među djecom?
V.LJ.: Nastavit ću aktivnosti EU projekta „Podizanje svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju i zagovaranje sigurnijeg online okruženja za žene i djevojčice“ (2023.-2026.). Cilj je prevencija cyber nasilja, edukacija mladih i stručnjaka, te unapređenje zakonodavnog i pravnog okvira za suzbijanje rodno utemeljenog kibernetičkog nasilja u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu.
Kome se djeca mogu obratiti ako se suoče s nasiljem?
V.LJ.: Svaka žrtva nasilja može se obratiti policiji, državnom odvjetništvu, zavodu za socijalni rad, ustanovama i nevladinim organizacijama. Postoji Online prijava zlostavljanja djece – RED BUTTON (MUP) i Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Novi Protokol (15.4.2024.) unapređuje međuresornu suradnju i uključuje nadležna tijela, sustav zdravstva i civilne organizacije.
Imate li poruku za djecu i mlade koji se suočavaju s nasiljem?
V.LJ.: Djeca su izložena vršnjačkom, obiteljskom i partnerskom nasilju, uključujući online nasilje. Ključno je provoditi preventivne i edukativne programe od rane dobi te poticati prijavljivanje nasilja. Poruka društvu je da senzibilizira, educira i stvori tolerantno okruženje gdje ravnopravnost spolova i zaštita od nasilja nisu samo „žensko pitanje“.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
mstužićzip.krmedia.hr/ 21.09.2025.
